Kako će se Hrvatska prilagođavati financijskim krizama i recesijama nakon što potpuno izgubi instrument deviznog tečaja?
U Hrvatskoj se deviznim tečajem niti danas ne može koristiti kao instrumentiom za prilagodbu u uvjetima krize. Kad bi središnja banka u jeku recesije pokušala oslabiti kunu s namjerom poticanja izvoza i oporavka gospodarstva, rezultat takve intervencije bio bi negativan jer bi se recesija dodatno produbila. Naime, iako bi slabljenje kune pozitivno djelovalo na prihode poduzeća koja su neto izvoznici, ono bi naštetilo svima koji su zaduženi u stranoj valuti jer bi se teret otplate tih dugova povećao. Takvih je u slučaju Hrvatske mnogo više te bi negativan učinak bio znatno veći od pozitivnog učinka. Osim toga, deprecijacija tečaja rezultirala bi povećanjem cijena uvoznih dobara koja imaju visok udio u potrošačkoj košarici, što bi dovelo do porasta inflacije i smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava. Povećanje inflacije s vremenom bi se prelilo na rast plaća i troškova proizvodnje, te bi naštetilo i neto izvoznicima kojima je slabljenje kune prvotno odgovaralo. Uzimajući sve to u obzir, male i otvorene zemlje, posebice one koje su uz to još i visokoeuroizirane, odricanjem od instrumenta deviznog tečaja u suštini ništa ne gube.
Nakon što uvedemo euro, instrumenti za suočavanje s krizama bit će isti kao danas – fiskalna i makroprudencijalna politika. U uvjetima recesije Vlada može djelomično amortizirati pad agregatne potražnje tako da poveća javnu potrošnju i smanji porezno opterećenje gospodarstva. Makroprudencijalnom politikom, s druge strane, središnja banka regulira likvidnost, kapitaliziranost i kreditnu aktivnost poslovnih banaka, čime posredno pridonosi makroekonomskoj stabilnosti. U fazi ekspanzije makroprudencijalna politika u pravilu je restriktivna kako bi se obuzdao prekomjeran rast kredita i preuzimanje rizika, čime se sprječava pregrijavanje gospodarstva. U fazi recesije, suprotno tome, mjere se makroprudencijalne politike popuštaju kako bi se bankama oslobodila sredstva za financiranje gospodarskog oporavka.
