Što je bankovna unija?
Bankovnu uniju čine tri glavne sastavnice:
- jedinstveni nadzorni mehanizam (Single Supervisory Mechanism),
- jedinstveni sanacijski mehanizam (Single Resolution Mechanism) i
- (budući) europski sustav osiguranja depozita (European Deposit Insurance Scheme, EDIS) – trenutačno u fazi pregovora između država članica.
Bankovna bi unija po završetku trebala izgledati kako je prikazano na slici:
Ciljevi bankovne unije su:
- poboljšati otpornost banaka i učiniti ih sposobnima da se nose sa svim financijskim krizama u budućnosti
- spriječiti situacije u kojima se novac poreznih obveznika koristi za spašavanje banaka koje propadaju: trošak sanacije banaka snosili bi vlasnici i vjerovnici te Jedinstveni fond za sanaciju
- smanjiti mogućnost da se problemi u bilancama banaka negativno odražavaju na javne financije i obrnuto
- smanjiti fragmentaciju tržišta usklađivanjem pravila za financijski sektor i
- poboljšati financijsku stabilnost u europodručju i EU-u u cjelini.
Bankovna unija omogućuje bankama u EU-u da postanu jače i osigurava njihov bolji nadzor. Razvojem financijske krize u dužničku krizu europodručja postalo je jasno da je državama europodručja zbog posebne međuovisnosti potrebna dublja integracija bankovnog sustava. Polazeći od iskustva financijske krize koja je pogodila svjetska tržišta u razdoblju između 2008. i 2009, a koja je u nekim europskim državama trajala sve do 2015., države članice odlučile su dodatno osnažiti ekonomsku i monetarnu uniju stvaranjem integriranog financijskog okvira koji bi uključivao jedinstvenu superviziju, sanaciju i osiguranje depozita za sve kreditne institucije koje posluju na europodručju.
Bankovnu uniju čine sve države članice europodručja i one države članice EU-a koje mu se odluče priključiti. Države članice koje nisu u europodručju mogu se priključiti bankovnoj uniji uspostavom sporazuma o bliskoj suradnji.
