Koji će sektori hrvatskoga gospodarstva najviše dobiti, a koji izgubiti uvođenjem eura?

Koristi od uvođenja eura ostvarit će svi domaći sektori, a posebice građani, poduzetnici, ali i država, jer će hrvatsko gospodarstvo postati učinkovitije, konkurentnije i otpornije. Naime, uvođenjem eura u Hrvatskoj kamatne će se stope približiti razini kamatnih stopa u državama članicama europodručja, te će se smanjiti ocjena rizika za Hrvatsku. To znači da hrvatski građani, poduzetnici i država mogu očekivati niže kamatne stope ulaskom u europodručje i time povoljnije uvjete financiranja od onih koji bi prevladali da Hrvatska zadrži vlastitu valutu.

Nadalje, uvođenjem eura nestaju transakcijski (mjenjački) troškovi zamjene kune u euro i obratno, što će donijeti uštede nefinancijskim sektorima, a negativno će se odraziti isključivo na mjenjače inozemnih valuta i poslovne banke koje danas veliku većinu svojih prihoda ostvaruju na osnovi konverzije kuna u eure i obratno. Korištenje zajedničke valute također će pridonijeti jačanju međunarodne razmjene i privući strana ulaganja, što će ojačati konkurentnost i smanjiti ranjivost domaćega gospodarstva. Zajednička valuta i nestanak transakcijskih troškova posebice će pogodovati hrvatskim izvoznicima. To će dodatno potaknuti gospodarski rast Hrvatske, a time pridonijeti i rastu zaposlenosti i plaća.

Kad je riječ o riziku rasta cijena, koji prema provedenim ispitivanjima javnog mišljenja ponajviše zabrinjava dio javnosti, valja reći da je taj rizik minimalan. Samo uvođenje eura ne bi trebalo imati znatnijega utjecaja na rast cijena, s obzirom na to da se pokazalo kako je prosječan učinak na inflaciju u godini uvođenja eura u novim državama članicama iznosio samo 0,23 postotna boda. Sličan rezultat očekuje se i u Hrvatskoj, a eventualno znatnije povećanje cijena zbog neispravnog preračunavanja odnosno zaokruživanja pri zamjeni valute nadzirat će se i kažnjavati.