Koji instrumenti ostaju Hrvatskoj, tj. HNB-u na raspolaganju nakon gubitka samostalne monetarne politike?
Od dana uvođenja eura HNB više neće moći samostalno provoditi monetarnu politiku, ali će i nadalje imati veliku autonomiju u provođenju makroprudencijalne politike. HNB će se aktivno služiti instrumentima makroprudencijalne politike s ciljem održavanja financijske stabilnosti i ukupne makroekonomske stabilnosti. Premda je poslovni ciklus u Hrvatskoj usklađen s poslovnim ciklusom u državama članicama europodručja, u slučaju znatnijeg odstupanja i neusklađenosti zajedničke monetarne politike s trenutnom situacijom u Hrvatskoj HNB će na raspolaganju imati brojne instrumente makroprudencijalne politike. Među instrumentima namijenjenima jačanju kapitala ključni su dodatni zaštitni slojevi kapitala (zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički zaštitni sloj, zaštitni sloj za sistemski rizik te zaštitni slojevi za globalne i ostale sistemski važne kreditne institucije) koji izravno povećavaju otpornost banaka na gubitke. Primjerice, za usporavanje prekomjernoga kreditnog rasta HNB na raspolaganju ima protuciklički zaštitni sloj kapitala. Trenutno stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u Hrvatskoj iznosi 0% (odlukom HNB-a od 28. ožujka 2022. stopa se podiže na 0,5% s početkom primjene 31. ožujka 2023.), no povećanjem te stope HNB može utjecati na rast kredita cijenom ili količinom kredita. Također, HNB može ograničiti potražnju za kreditima preko korisnika kredita postavljanjem visokog iznosa pokrivenosti kredita kolateralom ili pokrivenosti duga prihodima.
Na kraju, valja podsjetiti da će HNB, kao dio Eurosustava, aktivno sudjelovati u oblikovanju i provođenju zajedničke monetarne politike u europodručju. Guverner HNB-a postat će punopravni član Upravnog vijeća Europske središnje banke koje donosi sve odluke iz područja monetarne politike, a HNB će biti zadužen za provedbu zajedničke monetarne politike na području Hrvatske.
