Koji su glavni troškovi uvođenja eura?
Uvođenje zajedničke valute sa sobom nosi i određene troškove, odnosno rizike. Oni su uglavnom jednokratni i po svojoj veličini i važnosti relativno niski. Troškovi se mogu podijeliti na ekonomske učinke zamjene kune eurom i druge učinke kao što su gubitak nacionalne valute kao simbola suvereniteta i nacionalnog identiteta.
U ekonomske se učinke svrstava rizik povećanja razine cijena pri konverziji. Međutim, građani ne trebaju strahovati od učinka uvođenja eura na cijene s obzirom na to da će povećanje cijena biti jednokratno i neznatno: ocjenjuje se da bi moglo iznositi 0,2 postotna boda u godini uvođenja eura. Jedan je od ekonomskih učinaka i gubitak samostalne monetarne politike. Za Hrvatsku je to objektivno mali trošak jer je prostor za aktivno korištenje monetarne politike i danas sužen jer je Hrvatska mala, otvorena i visokoeuroizirana zemlja. No, nakon uvođenja eura Hrvatska će imati pravo izravno sudjelovati u oblikovanju i provedbi zajedničke monetarne politike na razini europodručja. Analize upućuju na to da će zbog usklađenosti poslovnih ciklusa Hrvatske i europodručja zajednička monetarna politika odgovarati hrvatskom gospodarstvu.
Kada je riječ o jednokratnim troškovima uvođenja eura, treba napomenuti da će pojedini dijelovi društva, konkretno banke, neki poslovni subjekti i državne institucije, snositi određene jednokratne troškove konverzije koji će se pojaviti neposredno prije i u kratkom razdoblju nakon uvođenja eura. Oni se ponajprije odnose na pribavljanje novčanica i kovanica eura (trošak za središnju banku i ministarstvo financija), prilagodbe bankomata, informatičkih i računovodstvenih sustava i tiskanje novih obrazaca, primjerice cjenika s iznosima u eurima.
Također postoje i neki konkretni jednokratni financijski troškovi za Vladu RH i Hrvatsku narodnu banku. Ti se izdaci odnose na prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci i uplatu u Europski mehanizam za stabilnost (ESM), čiji je zadatak financijski pomagati države članice europodručja kada se suoče s financijskim poteškoćama. Oba troška, s druge strane, donose nam i određena prava: guverner HNB-a ravnopravno će s drugim guvernerima u Upravnom vijeću ESB-a sudjelovati u donošenju odluka o zajedničkoj monetarnoj politici, a ako se Hrvatska nađe u financijskim poteškoćama, moći će računati na pomoć iz zajedničkog instrumenta.
