Što ako zajednička monetarna politika ne bude odgovarala hrvatskom gospodarstvu?

U slučaju da zajednička monetarna politika ne bude odgovarala hrvatskom gospodarstvu, Hrvatska narodna banka moći će reagirati primjenom instrumenata makroprudencijalne politike, u čemu će imati gotovo potpunu autonomiju. Uz pomoć instrumenata makroprudencijalne politike HNB će moći utjecati na potencijalne neravnoteže u financijskom sustavu i time utjecati na likvidnost, kapitaliziranost i kreditnu aktivnost banaka u Hrvatskoj. Primjerice, za usporavanje prekomjernoga kreditnog rasta, HNB će imati na raspolaganju protuciklički zaštitni sloj kapitala. Povećanjem stope protucikličkoga kapitalnog zahtjeva (sada u Hrvatskoj ta stopa iznosi 0%, a odlukom HNB-a od 28. ožujka 2022. stopa se podiže na 0,5% s početkom primjene 31. ožujka 2023.), HNB može utjecati na rast kredita cijenom ili količinom kredita. Osim toga, HNB može i izravno suzbiti potražnju za kreditima tako da ograniči maksimalan iznos kredita koji klijent može dobiti za danu vrijednost svog dohotka ili založenoga kolaterala.
Osim mjera makroprudencijalne politike kojima će raspolagati HNB, Hrvatska će nakon uvođenja eura imati i visok stupanj samostalnosti pri provođenju fiskalne politike i strukturnih politika. Provođenjem razborite fiskalne politike moguće je smanjiti neravnoteže u javnim financijama, a provođenjem strukturnih reformi pridonijet će se gospodarskom rastu i spriječiti nastanak makroekonomskih neravnoteža. Stoga će, nakon uvođenja eura fiskalna, makroprudencijalna i strukturne politike zajedno činiti glavne poluge ekonomske politike.