Hrvatska ušla u europski tečajni mehanizam, a HNB u blisku suradnju s Europskom središnjom bankom
10. srpnja 2020.
Na zahtjev Hrvatske ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom, donijeli su zajedničku odluku da se hrvatska kuna uključi u ERM II.
Središnji paritet određen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna, što je današnji referentni tečaj ESB-a.
Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije ±15% oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja 2020., u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.
Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019. – daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo.
U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Mjere se odnose na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira.
Istodobno, Europska središnja banka donijela je danas odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom, čime je HNB postao dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM-a) i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka. Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije; u sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Republici Hrvatskoj.
Uspostavom bliske suradnje stručnjaci HNB-a bit će članovi zajedničkih supervizorskih timova u ESB-u te provoditi neposrednu superviziju značajnih institucija u Republici Hrvatskoj. Nad manje značajnim institucijama, u ime ESB-a, superviziju će provoditi HNB. Hrvatska narodna banka imat će i svog predstavnika u najvišemu supervizorskom tijelu odlučivanja u ESB-u koji će imati jednaka prava i obveze kao i svi drugi članovi, uključujući i glasačko pravo.
Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM).
“Ponosni smo što Hrvatska ulazi u jedinstveni nadzorni i jedinstveni sanacijski mehanizam, čime postaje članica bankovne unije i prije ulaska u eurozonu, a u bankovnu uniju unosi savjesno nadgledan i dobro kapitaliziran bankovni sustav”, izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u povodu uspostavljanja bliske suradnje između HNB-a i ESB-a.
Priopćenje za javnost ESB-a: ESB uspostavlja blisku suradnju s hrvatskom središnjom bankom
